Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the serbian-transliteration domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/dragisak/public_html/wp-includes/functions.php on line 6131
O piscu - Dragiša Kalezić

O piscu

Dragiša Kalezić je rođen 30. aprila 1938. godine u selu Brijestovu kod Danilovgrada. Osnovno školovanje (četiri razreda) okončao je u samom mestu rođenja, a nižu gimnaziju u Danilovgradu. Tri razreda tadašnje više gimnazije otaljao je privatno u Titogradu (Podgorici), budući da roditelji nisu mogli da mu obezbede dalje regularno školovanje, jer je to podrazumevalo finansijske izdatke kojima oni nisu mogli da odgovore, kao jedna od najsiromašnijih porodica u području.
Po završetku sedmog razreda, D. K. se, sticajem okolnosti, otisnuo u Bosnu (Vareš), u pečelbu, tamo gde je nestvarnost obično stvarnija od stvarnosti. Obavljao je razne fizičke i polufizičke poslove u Železničkom građevinskom preduze ću, a uz to i paralelno s tim okončao je osmi razred i maturu privatno, ovog puta u Sarajevu. Svetsku književnost sa teorijom književnosti studirao je u Beogradu kod prof, Vojislava Đurića, te prof. Raška Dimitrijevića, dr Nikole Miloševića, dr Iva Tartalje i još nekih povremenih i uglednih predavača. Književnim radom počeo je da se bavi kao student. Objavljivao je ponešto u „Stvaranju“ (titogradskom, a kasnije podgoričkom časopisu) i u beogradskim listovima „Studentu“ i „Četvrtom julu“. Prvi zapaženi rukopis objavljuje u univerzitetskom mesečniku „Vidici“, poduži esej pod naslovom „Paradoks o samoubici“. U „Vidicima“, nekad veoma vrednom univerzitetskom časopisu, kroz koji se kalio dobar deo srpske književne elite druge polovine 20. veka, Dragiša Kalezić će provesti oko četiri godine u svojstvu urednika za esejistiku, od 1965. do 1969. godine.
Godine 1971. primljen je u Udruženje književnika Srbije.
D. K. živi u Zemunu, ivičnim životom.

Napisao je:

EDENSKI VRT LAŽI (eseji), Dom omladine
(Beograd), 1973.god; KUD „Diogen“, Surčin (Beograd), 2008, drugo izdanje.
JOŠ SAM OVDE (roman), „Rad“, Beograd, 1990. godine; „Obod“, Cetinje, drugo izdanje, edicija Roman u Crnoj Gori; „Albatros plus“, Beograd, 2009, treće izdanje.
TOLSTOJ I GUŠTER (pripovetke) SKZ,
Beograd, 1996. godine;
PROLAZNI DOM (roman)  IP „Filip Višnjić“,
Beograd, 1997. (roman), Nolit, Beograd, 2009.
SVOJSTVA MOĆI (eseji), KUD „Diogen“,
Surčin (Beograd), 2004. godine;
BEZDANICA (roman) KUD „Diogen“,
Surčin (Beograd), 2004. godine;
LjUDI, SENKE (pripovetke),
„Panorama“, Beograd, 2005. godine;
ADRESA BEŠE MOJA (roman),
IP „Filip Višnjić“, Beograd, 2007. godine;
GRADITELj (pripovetke), KUD „Diogen“,
Surčin (Beograd), 2008. god;
JOŠ SAM OVDE (knjiga druga, zapisi),
IP „Albatros plus“, Beograd, 2009. godine;
GROBAR, FEOFAN I JOŠ PONEKO (roman), „Nolit“, Beograd, 2009.
DAN I NEŠTO OD NOĆI (roman)
IP „Albatros plus“, Beograd, 2010. godine.
JAMA BEZ DNA (roman),
IP „Albatros plus“, Beograd, 2012. god.
STOPALA (pripovetke),
IP „Orion / art“, Beograd, 2012. godine.
S KRAJA KA POČETKU (zapisi),
IP „Orion / art“, 2013. godine.
PRIPOVETKE, KUD „Diogen“, Surčin (Beograd), 2017. godine;
ARHIVAR (pripovetke), KUD „Diogen“,
Surčin (Beograd), 2018.
GALERIJA  KIRKA (roman), KUD „Diogen“,
Surčin (Beograd), 2019.

U povodu stogodišnjice osnivanja Nobelove nagrade priredio je, u saradnji sa Zoranom Perišićem i Dušanom Batinicom, Besede nobelovaca (izbor iz svečanih govora dobitnika Nobelove nagrade za književnost), KUD „Diogen“ Surčin (Beograd) 2001. godine.
Književne nagrade: „Miloš Crnjanski“, „Milutin Uskoković“, „Svetozar Ćorović“ i  „Danko Popović.“
Zbornik o književnom radu Dragiše Kalezića, pod naslovom SAN O DRUGOJ OBALI , priredio je dr. Marko Nedić, (IP „Orion / art“, Beograd. 2016.).


Gosti na sajtu:

Lujza Rajner: “ŽENE U SELU”

(Utisci jedne engleskinje o životu u Jugoslaviji za vreme Nemačke okupacije)

Prevela: Vesna Sajčić.

Priređivač: Dragoslav Simić.

Izdavači: Vojislav i Branislav Janošević 1986.

Vojislav Janošević: “POZORIŠTA SRBIJE” (Monografija o 96 predstava 1974-1979.)

Izdavač: Dom kulture “Studentski grad” 1981.

Telefon: 061 3161244  063 250714
Elektronska pošta: vojislavjanosevic@icloud.com